Javna vodoopskrba

LIČKE VODE d.o.o. su trgovačko društvo koje se kao osnovnom djelatnošću bavi vodnim uslugama u koje spadaju proizvodnja, pročišćavanje i distribucija pitke vode te odvodnja otpadnih voda.

Obuhvaćaju područje Grada Gospića te Općina Perušić, Brinje, Donji Lapac, Lovinac, Plitvička Jezera, Udbina, Vrhovine i Rakovica.

Ukupna duljina mreže iznosi oko 1.362 kilometra, godišnje isporučuju oko 2,1 milijun m3 vode te opskrbljuju 14.592 kućanstva i 1.048 gospodarstava. Pokrivenost uslugom vodoopskrbe iznosi oko 88%.

Vodoopskrbni sustav Grada Gospića i Općine Perušić

Vodoopskrbni sustav Grada Gospića i Općine Perušić čini jedinstvenu cjelinu čije su osnovne karakteristike:

velik broj vodozahvata (ukupno 9) s velikim oscilacijama u izdašnosti,
veliko područje s malo stanovnika (1.347,33 km2 – 15.383 stanovnika),
velika duljina mreže (preko 450 km).

Počeci vodoopskrbe sežu na kraj 19. stoljeća – prvi vodovod pušten je u pogon 1894. godine povezujući izvorište Košna voda u Brušanima s naseljem Gospić.

Postojeći vodoopskrbni sustav Gospića koji se sastoji od 9 izvora minimalne izdašnosti Qmin=80,08 l/s, 7 crpnih stanica, 9 vodosprema zapremine 3.700 m3 i oko 450 km duljine vodovodnih cijevi, moglo bi se podijeliti na četiri sustava koji pokrivaju gotovo sca naselja, dok su izvan sustava vodoopskrbe ostala manja, raštrkana, brdska sela koja se opskrbljuju vodom iz vlastitih bunara ili cisternom. Pokrivenost uslugom vodoopskrbe iznosi 96%.

Postojeće stanje vodoopskrbe karakteriziraju parcijalni podsustavi. Na području Grada Gospića u funkciji su četiri vodoopskrbna podsustava:

podsustav Medak – Gospić – Lički Osik: glavni vodozahvat iz bušenog bunara Mrđenovac minimalne izdašnosti 40 l/s odakle se voda preko tri crpne stanice diže u dvije vodospreme, svaka zapremine 500 m3,
podsustav Bužim: vezan uz kaptirani izvor Vrbas, minimalne izdašnosti 2,85 l/s,
podsustav Brušane – Trnovac – Gospić: okosnicu čini izvor Košna voda koji je kaptiran za potrebe vodovoda Gospić još 1894. godine. Izdašnost mu je 20-40 l/s i nikad ne presušuje. Nalazi vode na tom izvoru pokazuju da je to puno kvalitetnija voda od ostalih uključenih u vodovodni sustav Like. Bakteriološko stanje analizirane vode je izanredno, što pokazuje da su organski onečišćivači puno manjeg intenziteta te da vodonosnik posjeduje sposobnost samopročišćavanja. U ovom podsustavu se nalazi i izvor Vriline, izdašnosti od 8,8 l/s.
podsustav Pazarište – Perušić – Lički Osik – Gospić: podsustav se sastoji od pet izvora od koji tri kod ekstremnih suša presuše. Zimi su njihove izdašnosti vjerojatno iznad 100 l/s ali te podatke nije tehnički moguće izmjeriti. U sustavu se nalaze još četiri vodospreme te četiri manje crpne stanice na rubnim dijelovima sustava.

Vodoopskrni sustav Grada Gospića i Općine Perušić, te sustav odvodnje u Gospiću, imaju izrađen i funkcionalan nadzorno – upravljački sustav (NUS) čija je izgradnja započela još 1998. godine.

Na sustav vodoopskrbe i odvodnje, u proteklih 25 godina, kroz više faza izgradnje, izgrađen je NUS koji obuhvaća 34 objekta vodoopskrbe i 10 objekata odvodnje, uspostavljen je jedinstveni glavni dispečerski centar sustava vodoopskrbe i odvodnje u sjedištu tvrtke te prislušni nadzorni centar sustava odvodnje smješten na UPOV-u Gospić.

Nadzorno – upravljački sustav (NUS) obuhvaća 34 vodoopskrbna objekta među kojima je obuhvaćeno i osam crpnih stanica – dvije na vodocrpilištima, šest na mreži, sedam vodosprema te važnije točke na mreži.

Prije 15-ak godina započelo se sa izradom geografskog informacijskog sustava (GIS) čija izrada se tijekom ove, 2024. godine, intenzivirala.

Gubici vode na sustavu procjenjuju se na 65 – 70%, ovisno o tome koleike su greške mjerenja i tehnički, opravdani gubici vode – razlika između proizvedene i prodane vode je 69%. Najznačajniji su na urbanom području koje čini aglomeracija Gospić – Lički Osik – Perušić.

Analizom vodospremničkog prostora postojećeg stanja utvrđeno je da se u odnosu na ukupno 3.700 m3 izgrađednog vodospremničkog prostora trenutno koristi 2.500 m3. U odnosu na maksimalnu dnevnu potrošnju (uključivo požarnu potrošnju) od 10.870 m3, postojeći vodospremnički prostor se ne može smatrati dostatnim za sadašnje potrebe.

Ukupna potreba za vodom na području Grada Gospića je oko 43,37 l/s, ali zbog velikih gubitaka u sustavu koji u ljetnom razdoblju dostižu čak i 65% se pokazuje nedostatak vode u sustavu. Tu su, uz gubitke na kvarovima, uključeni i tehnički gubici, krađa vode, protupožarna voda, isporuka vode cisternama,…

Vodoopskrbni sustav Općine Brinje

Vodoopskrbna mreža na području Općine Brinje je kombinacija gravitacijskog i potisnog tlaka. Ukupna duljina mreže iznosi cca 121.319 metara, gubici iznose oko 86% a pokrivenost uslugom vodoopskrbe oko 80%.

Vodoopskrbni sustav koristi vodu iz glavnog izvora “Žižići” minimalnog kapaciteta 80 l/s i manjeg izvorišta “Maljkovac”. U sklopu vodozahvata “Žižići” nalazi se i crpna stanica “Žižići” kapaciteta 51 l/s koja diže vodu u dva smjera: smjer Stajnica i smjer Brinje.

Na vodoopskrbnom sustavu izgrađeno je 5 crpnih stanica ukupnog kapaciteta 79 l/s i to:

CS Žižići
CS Toljani
CS Jezerane
CS Blažani
CS Razvala

Također je izgrađeno i 7 vodosprema:

VS Jelavlje
VS Kip
VS Mesići
VS Razvala
VS Grabar
VS Blažani
VS Modruš

Ukupni korisni volumen svih vodosprema je 1.500 m3. Vodospremene Razvala, Modruš i Blažani su u sustavu HAC-a kao vodospreme za potrebe protupožarnih količina tunela Mala Kapela i Brinje. Iz vodospreme Razvala opskrbljuje se istoimeno naselje, a iz vodospreme Modruš, naselje Modruš u Karlovačkoj županiji.

Vodoopskrbni sustav Općine Vrhovine

Navedenim vodoopskrbnim sustavom opskrbljuje se stanovništvo Općine Vrhovine, odnosno naselja: Zalužnica, Vrhovine, Gornje Vrhovine, Dugi Dol, Rudopolje, Babin Potok i Gornji Babin Potok. Trenutno jedino u naselju Turjanski nije izrađen vodoopskrbni sustav koji se planira izgraditi u narednih pet godina.

Sustav zaprima vodu iz vodoopskrbnog sustava Grada Otočac. Vodoopskrbni sustav se sastoji od tri vodospreme i dvije crpne stanice. Ukupna duljina mreže iznosi 63 km, pokrivenost uslugom vodoopskrbe 90%, a gubici se procjenjuju na 93% što je najviše na cijelom uslužnom području.

Vodoopskrbni sustav Općine Plitvička Jezera i Općine Rakovica

Područje vodoopskrbnog sustava Plitvičkih Jezera obuhvaća područje Općine Plitvičkih Jezera i područje Općine Rakovica, uključujući područje Nacionalnog parka Plitvička Jezera.

Ukupna duljina vodoopskrbne mreže iznosi cca 185 km. Duljina mreže na području Općine Plitvičkih Jezera iznosi cca 85 km, na području Općine Rakovica cca 80 km, a na području Nacionalnog parka oko 20 km.

Za potrebe Nacionalnog parka, te naselja koja dobivaju vodu iz ovog izvora (Smoljanac, Rasovača, Plitvička Jezera te Rakovica), voda se crpi iz jezera Kozjak iz kojeg se voda tlači u mehaničku filtrirnicu. Iz filtrirnice voda ide u dva smjera: sjeverni i južni. Karakteristično je da se distribucija vode za sjeverni krak vrši potpuno gravitacijski, a za južni tlačno.

Sjeverni krak, koji vodi prema Rakovici, je sustav koji se sastoji od tri vodospreme od kojih je značajniva VS Lisina (završena 2005. godine) koja je zadužena za konstantnu vodoopskrbu većine naselja na području Općine (od Selišta Drežničkog, Čatrnje, Drežnik Grada i Irinovca, preko Lipovače do Jelovog Klanca i Brajdić Sela).

Južni kraj je u potpunosti tlačni gdje, već iz filtrirnice, crpna stanica tlači vodu prema VS/CS Poljana te dalje u ostale vodospreme. Vodosprema Bilce je projektirana kao glavna vodosprema za opskrbu naselja Prijeboj i Ličko Petrovo selo ali se danas u tu svrhu koristi izvor Čujića Krčevina. Za vodovod Korenica – Bjelopolje koristi se voda iz izvora Vrelo iz kojeg se oprskrbljuju sva naselja Krbavskog polja i Bjelopolja. Na ovom području postoje još tri izvora pitke vode, tj. bušotine koje još uvijek nisu uključene u vodoopskrbni sustav.

Na području Općine postoje još dva samostalna, manja sustava koji se opskrbljuju iz lokalnih izvora. Radi se o samostalnim sustavima izvan nadležnosti ovlaštenog isporučitelja vodnih usluga i bez dostupnih podataka o karakteristikama sustava.

Pokrivenost uslugom vodoopskrbe u Općini Plitivička Jezera iznosi 95% dok se gubici procjenjuju na 78%. U Općini Rakovica, pokrivenost uslugom vodoopskrbe iznosi 97%, a ubici se procjenjuju na 87%.

Postojeći objekti vodoopskrbnog sustava Općine Plitvička Jezera:

13 vodosprema ukupnog kapaciteta 2.650 m3 – 3 nisu u funkciji
6 crpnih stanica – 1 nije u funkciji
6 bušotina/bunara – nisu u funkciji
2 rasteretne komore
7 prekidnih okana
2 klorne stanice
1 zatvoreni zasun (između podsustava Kozjak i Čujića Krčevine)

Objekti vodoopskrbnog sustava Općine Rakovica:

2 vodospreme (VS Lisina i VS Rakovica)
2 rasteretne komore
crpna stanica CS Irinovac
2 izvora – nisu u funkciji
6 bušotina – nisu u funkciji

Vodoopskrbni sustav Općine Udbina

Ukupna duljina vodoopskrbnog cjevovoda na području Općine Udbina iznosi 103 km. Pokrivenost uslugom vodoopskrbe iznosi 85%, a gubici se procjenjuju na 21% što je najmanje na cijelom uslužnom području.

Ovaj sustav čine dva vodozahvata – Krbavica koja ima istoimenu crpnu stanicu te Bukovac sa crpnom stanicom Kraljevac. Krbavica ima stalnu izdašnost koja ne pada ispod 35 l/s. Dezinfekcija vode na oba zahvata obavlja se natrijevim hipokloritom, kvaliteta vode je stabilna i vrlo rijetko, uglavnom u proljeće, dođe do kraćeg mikrobiološkog onečišćenja.

Za sustav je izgrađen nadzorno – upravljački sustav s modernim SCADA sučeljem koji pokriva prethodno navedene glavne objekte.

Vodoopskrbni sustav Općine Donji Lapac

Ukupna duljina vodoopskrbnog cjevovoda na području općine Donji Lapac iznosi cca 250 km. Pokrivenost uslugom vodoopskrbe iznosi 85%. Slično ostalim sustavima u uslužnom području, gubici vode su oko 71%.

Vodoopskrbni sustav se sastoji od dva vodozahvata – Joševica i Loskun. Joševica, slično kao i vodozahvat Krbavica na Udbini, ima stalnu izdašnost koja ne pada ispod 30 l/s, kvaliteta vode je stabilna i vrlo rijetko dolazi do onečišćenja. Glavni dijelovi ostatka vodoopskrbnog sustava su dvije vodospreme zapremine 300 m3, vodosprema zapremine 200 m3, vodosprema Donji Lapac zapremine 800 m3 i jedna mala vodosprema Birovača.

Za sustav je izgrađen nadzorno – upravljački sustav (NUS) koji pokriva gore navedene objekte.

Vodoopskrbni sustav Općine Lovinac

Duljina vodovodne mreže u Općini Lovinac iznosi oko 60 km, gubici se procjenjuju na 81%, a pokrivenost uslugom vodoopskrbe iznosi oko 70% što je najmanje na cijelom uslužnom području.

Sustav se sastoji od tri vodozahvata:

izvor Vriline opskrbljuje naselje Ričice i Ličko Cerje
izvor Mračaj opskrbljuje naselja Lovinac i Sveti Rok
izvor Kozjan, koji ima stabilnu izdašnost koja ne pada ispod 20 l/s i koristi se samo ljeti kad Mračaj ne može pokriti potrebe korisnika

U sustavu postoji i vodosprema Cvituša sa crpnom stanicom ali ista se ne koristi otkad je zahvaćena voda na Kozjanu.

Za sustav je u izradi i nadzorno – upravljački sustav (NUS).